POSJETITEGrad Alkara
Sinj se nalazi u Splitskom zaleđu, točnije u Dalmatinskoj zagori.
Grad je to okružen Kamešnicom, Svilajom i Dinarom, na rubu plodnog Sinjskog polja uz bistru rijeku Cetinu.
Stari grad i Gospa Sinjska
Iznad današnjeg grada Sinja nalaze se ostaci stare tvrđave (Stari Grad) sa koje se pruža predivan pogled na Sinj i sinjsko polje.
Putem koji vodi od podnožja do crkve na tvrđavi smješteno je 14 postaja Križnoga puta. Tvrđava Stari grad i groblje su pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
U čast Gospe Sinjske, koja je prema legendi otjerala Osmanlije (”vidješe ženu u bijelom kako hoda zidinama Sinja”), kao vječni zavjet odanosti i poštovanja, Sinjani su utemeljili vitešku igru Alku i tako svake godine, prve nedjelje u kolovozu, oživljavaju pobjedu nad Turcima.
Muzej sinjske alke
Muzej sinjske alke se nalazi u alkarski dvorima, u prostoru gdje je nekada bila vojarna za smještaj konjice.
Muzejski postav uključuje mnoštvo odora, opremu i oružje sinjskih alkara te alkarske statute i pravilnike. Posebnu atrakciju predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini.
Priča koju će vam ispričati ovaj muzej nezamjenjiv je dio povijesti grada Sinja i Cetinske krajine a od 2010. je sinjska alka uvrštena i na UNESCO listu nematerijalne baštine.
Plodno Sinjsko polje i obilje pitke vode
Kroz sinjsko polje prolazi rijeka Cetina pa je ovaj prostor bio naseljen još od prapovijesti.
U Čitluku se nekada nalazio Aequum, rimski grad uz rijeku Cetinu. Na tom području pronađena je glava kipa Herakla koji se čuva u arheološkom muzeju.
U okolici Sinja su tri značajna krajobraza – Sutina, Rumin i Ruda. Radi se o predivnim, čistim vodenim bogatstvima koji se mogu posjetiti. Sutina ima kanjon po kojem se može planinariti i krije malene slapove i izvore pitke vode. Stoga ne čudi ni da su uz rijeke nekada bile i mlinice a danas se uz neke mlinice nalaze i izletišta.
Teren se može obilaziti biciklističkim, pješačkim, planinarskim i konjičkim stazama, a najduža pješačka ruta je Ruta gospi Sinjskoj koja ide iz Rame preko Sinja, Dicma i Dugopolja u Solin.
Dinara, Kamešnica i Svilaja
Iznad sinjskog polja uzdižu se predivne planine, od kojih je Dinara predložena za 12. park prirode u Hrvatskoj.
Dinara krije danas napušteno naselje Vrdovo koje je na visoravni. Najviše nas se dojmio mir i tišina tog mjesta. Na ulazu u selo postoji putokaz Vamo – Tamo na križanju makadamskih puteva. Tu se nekada i snimio spot za pjesmu Ajvar. Na Vrdovu postoji i planinarski dom i malena kapelica sv. Jakova.
Ispod Kamešnice nalaze se mjesta Gljev i Korita. Gljev se također nalazi na visoravni i još uvijek je naseljen. Ima uređena odmorišta i lokve vode, a kod crkvice se nalaze veliki kameni – stećci. Postoji udruga Didi s Kamešnice koji čuvaju običaje i tradiciju maškara koje rado pokazuju na maškarama u Sinju.
Nogomet se igrao u Cetinskoj krajini potvrdila i FIFA
U Vrličkoj ulici u sklopu kuće u Sinju nalazi se stela dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži nogometnu loptu. Lopta se smatra čvrstim dokazom da se prvi nogomet u Europi igrao baš u Cetinskoj krajini.
Stela, nadgrobni spomenik sedmogodišnjem dječaku Gaju Laberiju Valensu, pronađena je polovicom 19. stoljeća u Triljskom naselju Gardunu (sjedištu 7. rimske legije Tiluriju) i ugrađena na pročelje kuće Perković na broju 10 u Vrličkoj ulici u Sinju. Stela prikazuje Gaja Laberija kako u ruci drži nogometnu loptu.
Za to otkriće zaslužan je sinjski nogometni entuzijast i arheolog amater Bepo Britvić koji je pola života posvetio dokazivanju da je nogomet rođen upravo u Cetinskoj krajini, što mu je priznala i FIFA.
Postoji usmena predaja da su pranogomet izumili starosjedioci Delmati, koji su loptu najprije napravili od mjehura ubijenog junca. Mjehur su ustima napuhali zrakom, a kada se tako napuhani mjehur probio, napunili su ga goveđom ili ovčjom dlakom. Sve poslije toga bio je razvoj tehnologije.
